Pogledajte: Rajska kuća Ričarda Brensona koju izdaje za 44.000 eura dnevno

Kuća milijardera Ričarda Brensona sravnjena je sa zemljom 2011. godine kada je u nju udario grom i izazvao požar. Dvije godine kasnije, osnivač kompanije "Virdžin" obnovio je kuću na ostrvu Neker i sada je izdaje po cijeni od 44.000 eura za jedno noćenje


Brenson posjeduje kuću na Karibima još od 1979. godine, ali je ona prije dvije godine skoro uništena. Glumica Kejt Vinslet, koja je udata za bogataševog rođaka Neda Rokenrola, izvukla je njegovu 90-godišnju majku Iv iz požara izazvanog udarom groma.

Sve prostorije su sada rekonstruisane, a dodat je i novi apartman od 140 kvadrata sa pogledom na Atlantski okean i obližnja ostrva. Kuća je dovoljno velika da primi 30 odraslih osoba, ali da biste uživali u njenoj udobnosti morate biti izuzetno bogati.

Sa velike terase, opremljene garniturama za sjedenje, pruža se nevjerovatan pogled na okean. U dvorištu su ležaljke, suncobrani i bar, a tu su i teniski tereni i spa centar.

- Ostrvo Neker je bilo moj dom više od 30 godina. Za mene je to najljepše mjesto na svijetu. Oduševljen sam postignutim rezultatima - izjavio je Ričard Brenson, a prenosi "Dejli mejl".

U osam soba za goste često su spavale najpopularnije holivudske ličnosti, poput Harisona Forda i Roberta de Nira, a Brensonovo gostoprimstvo iskusio je i Novak Đoković. Svako ko želi da uživa u čarima ovog imanja moraće za jedno veče da izdvoji iznos koji većina ljudi ne zaradi ni za godinu dana.






Brenson je imao samo 28 godina kada je kupio ostrvo Neker za 213.323 eura. Divlje parče zemlje pretvorio je u dom iz snova na kome mu zavide i kolege milijarderi.






VIDEO > Rekonstrukcija kuće Ričarda Brensona:

VIDEO> U kući Ričarda Brensona:

Izvor: agencije

Oktoberfest: Počeo najveći festival za pivopije

U Minhenu je danas, otvaranjem prvog bureta piva, uz muziku i okićene povorke ljubitelja narodne zabave koje su defilovale ulicama bavarske prestonice, označen početak tradicionalnog, 180. Oktoberfesta, koji će trajati narednih 16 dana i na kome se očekuje najmanje šest miliona posjetilaca


Čast da otvori prvo bure piva, a time i označi početak ovog najvećeg narodnog festivala na svijetu pripada već decenijama gradonačelniku Minhena, socijadlemokrati Kristijanu Udeu, koji je danas, sa dva udarca, otvorio bure i to, posljednji put, pošto se više neće kandidovati za gradonačlenika.

I ove godine će vješte, okrugle bavaske konobarice, noseći i po desetak krigli u rukama oduševljavati goste iz Evrope, Amerike, Australije..., a organizatori očekuju da će se za vrijeme dana zabave popiti više od šest miliona litara piva.

Oktoberfest, zaštitni znak Bavarske, održava se skoro dva vijeka, a sve je počelo velikom konjičkom trkom na svadbi prestolonaslednika Ludviga Bavarskog i princeze Tereze Saksonske, 1810. godine....i zato se poljana, gde se održava festival naziva "Terezine llivade".

U početku je bilo planirano da zabava u znak sjećanja na svadbu Ludviga Bavarskog traje nekoliko dana, a zatim se to produžilo na dve nedelje.

Počinje se uvijek krajem septembra, a organizatori imaju isplanirano vrijeme održavanja "Oktoberfesta" za narednih desetak godina. Kao i ranije-muzika i alkohol-dio su ove zabave, a kada je riječ o pivu i Bavarcima, dosadašnje iskustvo pokazuje da se, uglavnom, popije onoliko miliona litara piva, koliko ima i posjetilaca, do duše, ima puno onih gostiju koji ne piju pivo, ali da, zatim, drugi gosti "izglancaju" bilans popijenih krigli.

A, na vašaru će biti svega- i pečenih volova, i bijelih kobasica, i koljenica, i liciderskih srca i mirisnih slatkiša i drugih bavarskih specijaliteta, kažu organizatori.

Izvor: agenicje

www.klick-ba.com

Obilasci farmi marihuane su novost turističke ponude Jamajke

Zemlje s kvalitetnim vinarstvom privlače ljubitelje vina, pivopije će ići tamo gdje je dobro pivo, a za one koji vole marihuanu, odredište je samo jedno – Jamajka!


Volite li prekrasne pješčane plaže, reggae glazbu i finu, domaću ganju, put će vas zasigurno odvesti do dalekog otoka Jamajke, rodnog mjesta Boba Marleyja i Usaina Bolta, te jednog od najvećih svjetskih simbola marihuane.


No, vjerovali ili ne, marihuana je na Jamajci ilegalna! Istina, organi reda uglavnom neće uhititi one koji imaju par grama ove biljke, a veći uzgajivači redovito daju mito kako bi ih se pustilo da u miru rade svoj posao, no da se netko iz pravosuđa i policije zainati, pola bi otoka završilo u zatvoru.


Da, nama je Jamajka uglavnom poznata po rastafarijancima koji se bez brige i pameti urokani klataraju po ulicama Kingstona, no prava je istina da je ta država prilično konzervativna, s iznimno snažnom kršćanskom zajednicom, te da i dalje postoji vrlo jaka opozicija predloženim mjerama dekriminalizacije/legalizacije trave.

No uzeti Jamajčanima marihuanu, bilo bi isto kao uzeti Francuzima vino i sireve. Jednostavno, to više ne bi bilo to. Iako se turisti uglavnom slažu da tamošnja trava nije ništa posebno, te da ‘doma’ mogu nabaviti puno bolju robu, ambijent i svojevrsna duhovnost toga otoka čine napušavanje posebnim iskustvom.


Ako to pak, u malo većim količinama, činite u Nine Mileu, rodnom gradu Boba Marleya, kažu da čak možete i razgovarati s jednom od najvećih glazbenih legendi prošloga stoljeća.


Stoga je nekolicina lokalnih farmera i ilegalnih uzgajivača marihuane u svoju ponudu odlučilo uvrstiti i takozvane ‘ganja ture’, u kojima znatiželjne turiste za svega 50 dolara po osobi (oko 80tak KM), vode pitoreskim krajolicima oko Nine Milea ili Negrila (poznati turistički resort), usput im davajući ‘domaćicu’ za degustaciju. Tura obično uključuje i posjet njihovoj farmi, te kupnju dodatnih vrećica marihuane, da se ima što pušiti i za vrijeme ostatka odmora.

Ganja ture oko Negrila – video:

Donedavno je stranica s turističkim informacijama Jamaicamax u svojoj ponudi imala upravo takve aranžmane, no izgleda da su ih vlasti u međuvremenu zatvorile.


Jedan od razloga za to bi mogao biti i taj što su od turista tražili da prije početka ture popuše joint s vodičem, kako bi se ovaj uvjerio da se ne radi o policiji.


Nadamo se da će stranica uskoro ponovno zaživjeti, te da će vlasti Jamajke napokon shvatiti potencijal ganja turizma. Siromašna zemlja koja je ranjena neprestanim ratovima bandi, od takvog bi poteza samo profitirala…


Izvor: agencije

www.klick-ba.com

Znate li gdje žive najsretniji ljudi?

Najsretniji i najzadovoljniji svojim životom su sjeverni Evropljani, pokazuje ovogodišnje istraživanje World Happiness Report koje provodi Sveučilište Kolumbija.

Najsretniji su ljudi u Danskoj, Norveškoj, Švicarskoj, Holandiji i Švedskoj, a najnesretniji u Ruandi, Burundiju, Srednjoafričkoj Republici, Beninu i Togu.

Istraživanje je obuhvatilo 156 zemalja.

U regiji je nesretnija Hrvatska na 56. mjestu, Crna Gora na 80., Kosovo na 83. mjestu, Srbija i BiH na 106. i 107. mjestu te Makedonija na 118. mjestu.

Drastičan pad zabilježile su Grčka, Italija, Portugal i Španjolska, zemlje koje je snažno pogodila kriza u eurozoni, prenosi Fena.

 

 

Izvor:krupljani.ba/fena

 www.klick-ba.com

TOP 10: Najpoznatije ulice na svijetu

Ulice koje morate posjetiti kada putujete svijetom...


Champs-Elysées, Pariz

Prestižna avenija Pariza, Champs-Elysées jedna je od najskupljih ulica za život na svijetu. U njoj se nalaze brojna kina, kafići i luksuzne i preskupe trgovine. U zgradama duž ove elegantne avenije smjestili su se većinom poslovni prostori. Avenija se pruža od trga Place de la Concorde do Trijumfalne kapije. Champs-Elysées od 1975. godine. čini i posljednju stanicu popularnog Tour de Francea.

Wall Street, New York

Wall Street je ulica na Manhattanu u New Yorku, poznata jer se u njoj smjestila njujorška Berza ili New York Stock Exchange. Nalazi se u središtu Financijske četvrti. Ime je dobila po zidinama koje su u 17. stoljeću na ovom mjestu sagradili Nizozemci kako bi zaštitili svoje naselje.

Orchard Road, Singapur

Glavna turistička atrakcija Singapura upravo je popularna ulica Orchard Road. Ovo je glavno shopping odredište Singapura. Tu su se smjestili brojni šoping centri, hoteli, restorani, kafići i noćni klubovi. Pripremite se na priličnu gužvu zbog brojnih turista i domaćeg stanovništva koji je posjećuju svakodnevno.

La Rambla, Barcelona

Samo srce Barcelone predstavlja La Rambla, uvijek živa ulica u kojoj ćete sigurno osjetiti katalonski duh. La Rambla vodi od trga Placa de Catalunya sve do Sredozemnog mora i poznatog spomenika Cristophera Columba. Duž ulice koju ćete sigurno posjetiti nekoliko puta prilikom posjete Barceloni, nalaze se brojni kafići, hoteli, suvenirnice, restorani i lanci brze prehrane. Na ulici ćete moći pogledati brojne ulične zabavljače ili kupiti cvijeće u slikovitim cvjećarama. Zbog brojnih turista ovdje se nalaze i brojni džeparoši pa pripazite svoje novčanike.

Hollywood Boulevard

Popularna kalifornijska ulica, Hollywood Boulevard, smjestila se u Los Angelesu. Ulica je proslavljena 1958. godine kada je njezin dio postao Ulica slavnih ili Hollywood Walk of Fame. Ulica slavnih proteže se kroz 15 kvartova slavnog bulevara. U njoj se nalazi niz peterokrakih zvijezda postavljenih na pločniku, koje odaju počast poznatim glumcima, redateljima, producentima, muzičarima i brojnim drugim svjetski priznatim osobama.

Via Montenapoleone, Milano

Radi se zapravo o četvrti koja nosi naziv Quadrilatero d'Oro, a koja se nalazi sjeverno od Duoma. Via Montenapoleone najluksuznija je od svih ulica u Milanu pa tako u njoj svoje prodavnice imaju Armani, Versace, Ferragamo, Ermenegildo Zegna, Moschino i drugi.

Unter den Linden, Berlin

Ovaj prekrasni bulevar u glavnom njemačkom gradu, ime je dobio po lipama koje rastu cijelom njegovom dužinom. Centralni dio bulevara je pješačka zona s brojnim parkovima, igralištima i zelenim površinama. Duž cijelog bulevara naći ćete brojne trgovine, suvenirnice i kafiće. Na zapadnom dijelu bulevar počinje kod Brandeburških vrata i parka Tiergarten, i vodi na istoku sve do Berlinske katedrale. Unter den Linden je najljepše obići laganom šetnjom kojom ćete otkriti brojne povijesne građevine . Prekrasnu ulicu lipa opjevala je Marlene Dietrich.

Lombard Street, San Francisco

Lombard Street se proslavila kao ulica koja ima najviše zavoja na najmanjem razmaku na svijetu. Na njenom najstrmijem dijelu postoji čak osam oštrih zavoja na vrlo maloj udaljenosti. Lombard street smjestila se između ulica Hyde i Leavenworth. Ograničenje brzine na najstrmijem dijelu ceste je 8 km/h!

Via Dolorosa, Jeruzalem

Ulica u Jeruzalemu kojom je Isus hodao noseći križ naziva se Via Doloresa. Danas je posjećuju brojni hodočasnici iako je kroz godine arheoloških istraživanja utvrđeno da je pravi put kojim je Isus kročio bio nešto drugačiji i da je ulica kroz stoljeća mijenjala smijer. Danas na Via Doloresi postoji devet postaja križnog puta. Svakog petka ovom ulicom prolazi svečana procesija koju organiziraju Franjevci.

Causeway Bay, Hong Kong

Causeway Bay (na kineskom Tung Lo Wan) je najskuplja ulica u Hong Kongu. Na njenom mjestu su nekada glavnu riječ vodili ribari, ali su urbanizacija i masovno proširenje obalu pomjerili nekoliko blokova niže. U ulici se izmjenjuju male ekskluzivne prodavnice s ogromnim robnim kućama, poput japanskog Sogo-a na devet spratova.


Izvor:zenskiportal.ba

www.klick-ba.com

U susret Oktoberfestu

Oktoberfest u Munchenu, također zvan Wies’n (livada) od strane lokalaca, je najveći festival na svijetu. Svake godine bude oko 6 miliona posjetitelja, i jednako toliko litara piva se popije, kao konzumira i velika količina pečene piletine, kobasica i pereca.

Između ostalih atrakcija, “tečno zlato” je vjerovatno najvažnija stvar na Oktoberfestu.

“Mass”, popularni naziv za litarsku kriglu, koštat će vas između 8.30€ i 8.60€ ove godine.

Pivo će se prodavati u šatorima od 10h ujutro do 22.30 radnim danima, a od 9h do 22.30, subotom, nedjeljom i praznicima.

Evo i nekoliko brojki vezanih za Oktoberfest:

1810 je početna godina Oktoberfesta. Događaj je započeo u Munchenu kada su Princ Ludwig I i princeza Theresa pozvali građane na njihovo svadbeno slavlje na travnjacima pred gradskim vratima. Iako je zabava izvorno održana 12. oktobra, kasnije je produžena i pomjerena na septembar, u nadi za boljim vremenskim uslovima. Moderna verzija počinje 21. Septembra i traje 16 dana.

420 000 Veličina Theresienwiese u četvornim metrima, službenog mjesta održavanja Oktoberfesta, jednaka je veličini 10 Wembley stadiona. Park se sastoji od pivskih šatora, zabavnog parka i brojnih manjih šatora gdje možete kupiti slatkiše, hranu ali i suvenire.

14 Broj velikih šatora koji služe festivalce. Među njima je i Hacker-Festzelt, sa svojim oblakom pri vrhu, i hipodromom sa cirkusnom tematikom, u kojem možete naručiti i sekt (pjenušavo vino), kao i tradicionalne pivske krigle. Niz manjih šatora, kao što je Bodo Cafe, će nuditi i kolače i torte zajedno sa koktelima.

6.000.000 Zapremina piva u litrima koja se popije tokom festivala. Zajedno sa festivalom, dolazi i nekoliko drugih događaja. 21. septembra, konjske zaprege predstavljaju svaku minhensku pivovaru kroz grad. 22. Septembra, je parada strijelaca, okruženih sa živom stokom, bacačima zastava i trubačima. 29. Septembra je open air koncert.

70 visina u metrima novog Sky Fall tornja. Iako je Oktoberfest star više od 200 godina, i dalje se razvija. Ostale atrakcije uključuju ODYSSEE rollercoaster, Cobra vožnju, zabavnu kuću Pirate Adventure.

6 Broj oficijelnih minhenskih pivovara. Najstarija je Augustiner, osnovana 1328. godine. Danas ona ima 8 brendiranih piva, uključujući i 6%tno Oktoberfest pivo, koje se služi isključivo na Oktoberfestu.

 

Za potpuni ugođaj, savjetujemo za djevojke da nabave Dirndl, a za muškarce nezaobilazne Lederhosen (kožne hlače) i karo košulju. Ovo je događaj koji biste trebali doživjeti barem jednom u životu.

 

Izvor:ona.ba

www.klick-ba.com

Topkapı Sarayı / Palata Topkapi

U priči oko harema, veoma je zanimljiva uloga sultanove majke, tj. svekrve. Naime, ona je izgleda povlačila nevidljive konce i bila stvarni vladar carstva. Ako želi da pretenduje na mjesto jedne od supruga (poslednji, „treći krug”) miljenica je morala da se svidi svojoj potencijalnoj svekrvi i da iz veze sa sultanom rodi muško dijete. Ukoliko postane jedna od sultanovih žena (kadın efendiler), dobiće svoje zasebne odaje, novu odjeću i sluge, a njeno muško dijete imaće šansi da jednog dana pretenduje na mjesto budućeg sultana (od XVI vijeka, sultanove žene koje su rodile dijete sultanu, dobile su titulu haseki sultan).

Od vremena kada je 1453. godine sultan Mehmed II Fatih ("Osvajač") osvojio Konstantinopolj i proglasio ga osmanlijskom prestonicom, novoizgrađeni Topkapi saraj postao je sjedište novih vladara. Dobio je naziv po jednoj od kapija konstantinopoljskih zidina kroz koju je mlađahni, 22-godišnji sultan ujahao osvojivši grad (“Top kapi” na turskom znači “kapija topa”).
Tokom četiri vijeka, od 1465, sve do 1856. godine, Topkapi je bio dvor turskih sultana, kasnije napušten u korist novoizgrađene palate u evropskom stilu – Dolmabahče, na Bosforu, u modernom dijelu Istanbula. Za razliku od palate Dolmabahče, Topkapi je odraz istočnjačkog stila. Godine 1985, Topkapi palata je zajedno sa starim jezgrom Istanbula uvrštena na listu UNESCO-ve svjetske kulturne baštine.
Palata Topkapi sastoji se iz četiri dvorišta i četiri cjeline. Objedinjena ulaznica važi za: prvi dio kompleksa palate (zvanične odaje sultana za audijenciju, carska kuhinja i mali muzej sa carskim kočijama, koji se nalaze u drugom dvorištu), treći dio (Riznica, biblioteka Ahmeda III i muzeji, u trećem dvorištu) i četvrti dio (vidikovac, Badgadski paviljon, Soba za sunećenje, u četvrtom dvorištu).  
Između prvog i trećeg dijela palate (drugog i trećeg dvorišta), nalazi se drugi dio palate - Harem, sa nekadašnjim privatnim odajama sultana i njegove porodice, dijelovima za stražu, evnuhe i konkubine. Ulaz u Harem se dodatno naplaćuje.

Prozori harema Palate Topkapi

Prvo dvorište...
Iza Aja Sofije i visokih zidina, ulaz u Topkapi palatu vodi kroz carsku kapiju Bâb-ı Hümâyûn. Iza nje nalazi se park, a sa lijeve strane jedna od najvažnijih crkvi u Konstantinopolju - Aya Irini („Crkva Svetog Mira“). Do 537. godine kada je završena gradnja Svete Sofije, ova crkva je bila centar vizantijske patrijaršije. Nešto niže (preko puta Arheološkog muzeja) nalaze se ostaci Carske kovnice novca (Darphane-i Âmire), iz XVIII vijeka. Na kraju parka, u desnom dijelu su šalteri za prodaju ulaznica, a iza njih i monumentalna „Pozdravna kapija“ (Bâb-üs Selâm), koja vodi kroz drugi red zidina palate, u drugo dvorište.

Drugo dvorište ...
U prvom dijelu (a drugom dvorištu palate), osim male zbirke carskih kočija, Carske kuhinje sa zbirkom kineskog i japanskog porcelana i štala, nalazile su se odaje Imperijalnog vijeća u kojima je sultan svakog dana primao razne državnike, činovnike, oficire vojske i slično. Iznad prostorija Imperijalnog vijeća, nalazi se Toranj pravde (Adalet Kulesi), najviši dio palate - simbol pravičnosti osmanlijskih sultana. U stvarnosti, služio je kao vladarski panoramski vidikovac, obzirom da je bio najviša građevina u kompleksu.
Muzej srebrnih predmeta, oružja i opreme, nekada je bio Carska riznica. U njemu možete vidjeti razne predmete iz riznice palate, ali i osmanlijsko, mongolsko i drugo oružje, zastave i odjeću vojnika, kao i odjeću i oružje japanskih samuraja.

Carska kuhinja
Carska kuhinja nalazi se u desnom dijelu drugog dvorišta. U njoj možete vidjeti treću po veličini u svijetu kolekciju kineskog i japanskog porcelana, koju su sultani dobijali od ambasadora i poslanika ovih zemalja, u periodu od XVI do XIX vijeka.
U prilog tome da ova kuhinja nekada nije bila samo puki muzej porcelana, govore njene razmjere (kompleks od 10 kuhinja na površini od 5250 m2) i priče koje su vezane za nju. Na primjer, u kuhinji koja je svakodnevno hranila cijelu palatu - 4000 do 5000 ljudi, krajem XVIII vijeka zamjenik carskog poslastičara izmislio je rahatluk! Za vrijeme proslava, u danima kada se sastajalo državno vijeće, ili kada su janjičarima dijeljene plate, kuhinja je morala da opsluži čak 10 000 do 15 000 ljudi!
Carska kuhinja sastojala se iz dva osnovna dijela: velike kuhinje i Halvahana. U XVI vijeku, 60 kuhara i 200 pomoćnika kuhara staralo se da u kuhinji i u vezi nje sve bude kako treba. Svaki od njih bio je specijalizovan za određenu hranu, pa su tako postojali kuhari za tjestenine, specijalisti za rolnice sa susamom, za pirinač i u vezi njega, jela od pernatih životinja, slatke poslastice, itd. Glavni kuhar palate nadgledao je i kontrolisao posao svih njih.
U jednom dijelu velike kuhinje postojala je manja kuhinja, Matbah-ı Hümayun  ili Kuşhâne, u kojoj je 17 kuhara i 12 pomoćnika spremalo (i unaprijed probalo) jela isključivo za samog sultana. “Sultanov probač jela” nosio je titulu “čašnigirbaši” (çaşnıgirbaşı).
Na kraju glavne kuhinje nalazio se dio za pravljenje slatkiša, carska poslastičarnica – Helvahâne (“kuća halve”). Dezerti kao što su halva, kompoti, džemovi, baklava, slatko, turšija, bili su pravljeni u carskoj poslastičarnici. Glavnokomandujući nad čak 812 ljudi koji su svakog dana pravili dezerte za stanovnike palate, nazivao se helvacıbaşı (glavni carski poslastičar).
Neki od omiljenih jela u palati bila su na primjer i: ovčije pečenje sa suhim grožđem, orasima, mastikom i ružinom vodicom; jagnjetina u kuhanom mlijeku sa cimetom; sarmice od lista vinove loze, punjene višnjama; piletina sa sosom od jabuka ili borovnicom, bademom i medom; punjena bundeva sa brusnicom i šećerom... Kompot i šerbet su se pili umjesto vode, jeo se samo bijeli hljeb, a jela se pržila isključivo na puteru... Najomiljenije povrće bio je (i ostao) patlidžan, koji je zajedno sa “povrćem” br. 2 u Turskoj – pirinčem, uvežen iz Kine... I na kraju, kada su počeli da ih prave, Turci nisu zavijali sarmice u list vinove loze, već u list dunje, kestena ili pasulja!

Dvorište miljenica u haremu

Harem
U bukvalnom prevodu, harem označava „privatne odaje”, u ovom slučaju sultana - mesto na kojem je (kada nije bio zauzet državničkim poslovima) provodio vrijeme sa svojom širom porodicom: majkom, ženama, djecom, miljenicama i konkubinama. Oko harema bili su postavljeni stražari – evnusi (Harem Ağası) Iako nisu bili deo sultanove porodice, jedini su kojima je bio dozvoljen ulaz u harem.  
U priči oko harema, veoma je zanimljiva uloga sultanove majke, tj. svekrve. Naime, ona je izgleda povlačila nevidljive konce i bila stvarni vladar carstva, a evo i par primjera za to. Da bi postala jedna od sultanovih žena, djevojka dovedena na dvor (iz kojeg izaći ne može) najčešće iz osvojenih država, ili izabrana iz različitih dijelova carstva, prvo je morala da postane sultanova konkubina, tj. ljubavnica (takozvani „prvi krug”). Među mnogobrojnim konkubinama, sultanija (sultanova majka) po ličnom nahođenju birala je za svog sina 20 miljenica („drugi krug”).
Ako želi da pretenduje na mesto jedne od supruga (poslednji, „treći krug”) miljenica je morala da se svidi svojoj potencijalnoj svekrvi i da iz veze sa sultanom rodi muško dijete. Ukoliko postane jedna od sultanovih žena (kadın efendiler), dobiće svoje zasebne odaje, novu odjeću i sluge, a njeno muško dijete imaće šansi da jednog dana pretenduje na mjesto budućeg sultana (od XVI vijeka, sultanove žene koje su rodile dijete sultanu, dobile su titulu haseki sultan).
Ako bi je sreća poslužila da rodi prvo muško dijete, a da pri tome najčešće ne bi bila i jedina (svakog mjeseca u palati se rađalo oko desetak beba), u haremu palate ponekad bi nastajao pravi mali rat za prevlast između svih tih žena. Postoje zapisi o tome da su tuče i podmetanja nerijetko završavale međusobnim ubistvima i čedomorstvima. Sultan sa time najčešće nije imao nikakve veze, često ne bi ni znao šta se i zbog čega desilo - ionako je petak uveče bio jedini dio nedelje koji je po zakonu morao da „provodi“ sa svojim ženama.
Ovakvom “podjelom uloga” , sa toliko žena i djece, sultanu je vjerovatno bilo sve jedno koja će od tolikih žena “pobjediti” u borbi za njegovu naklonost. Ipak, nije baš uvijek bilo tako. U istoriji palate (i Osmanlijskog carstva uopšte), čuvena je ljubavna priča između najvećeg i najdugovječnijeg sultana od svih - Sulejmana I Veličanstvenog i njegove voljene crvenokose Aleksandre, prozvane Rokselana (ili, na turskom Hürrem Sultana), koju je Sulejman upoznao i izabrao one večeri kada se vratio iz bitke u kojoj je osvojio Beograd. Nije bilo lako „istisnuti” sve ostale i postati prva, pogotovo kao strankinja - Ukrajinka sa Krima (mnoge istaknute žene sultana bile su Venecijanke, Grkinje i druge strankinje). Međutim, Rokselana je bila izuzetno pametna žena, a sultan toliko zaljubljen u nju da su sve ostale do kraja njegovog života, i protivno svim pravilima carstva, ostale u sjenci.

Kupola prostorije u haremu

Osim što su bili jednaki u ljubavi, Rokselana, kasnije Hurem, postigla je nešto što ni jedna sultanova žena prije, a ni poslije nje nije – zvanično se vjenčala za sultana. Kasnije je zajedno sa njim, a ponekad i sama potpisivala državne dokumente i u ime Osmanlijskog carstva pismeno komunicirala sa stranim državnicima, te je na neki način imala ulogu suvladara. Lako je zamisliti koliko su se potezi sultanije Hurem dopadali ostatku palate!
U haremu Topkapi palate ima začuđujuće malo namještaja, ali će vas zato vjerovatno dojmiti vitraži na prozorima, kao i čuvene ručno slikane keramičke pločice iz Iznika i kasnije, od XVII vijeka i one iz Kutahje. U haremu se nalazi i carsko kupatilo iz XVI vijeka u bijelom mermeru, koje je u XVIII vijeku renovirano u duhu evropskog rokoko stila, kada su mu dodate zlatne česme i toalet u „turskom stilu“.
Najveća prostorija u haremu i jedna od rijetkih u kojoj se nalaze komadi nameštaja je Carski hol, sa najvećom kupolom u čitavoj palati. U jednom dijelu sobe, ispod drvene, dekorisane platforme nalazi se jednostavna sofa, nekada tron sultana u haremu. Odmah pored nje postoji ulaz u „Sobu sa voćem“, koja je najvjerovatnije služila za ručavanje.
Jedini spoljni dio harema u koji možete izaći tokom posjete Haremu jeste „Dvorište miljenica“ - Gözdeler. Odavde možete sagledati dijelove harema, spoljnju arhitekturu zdanja, a iza kamenog zida baciti pogled na Baštu šimšira (Şimşirlik Bahçesi).

Kupatilo u haremu

Treće dvorište ...
Izlaskom iz harema dospjećete u treće dvorište palate, sa baštom u sredini i zdanjima koja je okružuju (u ovom dijelu je i toalet za posjetioce, izlaskom iz harema sa desne strane).
    U zdanju sa lijeve strane vidjećete vrijedne relikvije vezane za svijet islama, na primjer lični pečat proroka Muhameda i pramen njegove kose, stare primjerke Kurana, i slično.
Pravu turističku poslasticu ovog dijela Topkapija predstavlja desni dio kompleksa zgrada - Riznica. U odlično opremljenom prostoru (fotografisanje i snimanje je strogo zabranjeno), možete pogledati skupocjene carske predmete od zlata, srebra, sedefa, dijamanata svih veličina i vrsta, kao i obilje različitog dragog kamenja. Vidjećete nekoliko prestola sultana, nakit, ordenje, kutije sa priborom za pisanje i slično. U riznici se nalazi i jedna veoma važna hrišćanska relikvija: skelet šake Jovana Krstitelja u rukavici od zlatnih listića i navodno, dio njegove lobanje.
Krunu postavke predstavlja veliki brušeni dijamant, jedan od najvećih ikada pronađenih na svijetu, kojeg je na đubrištu u predgrađu Istanbula pre više od 100 godina pronašao izvesni prosjak. Ne shvativši njegovu vrijednost, prodao ga je za 3 srebrne kašičice. Zbog ovog događaja, dijamant je kasnije na turskom prozvan “Kaşıkçı Elması“ (“Dijamant kašičice"). Dijamant je prelazio iz ruke u ruku, dok se vijest nije proširila sve do samog sultana, koji ga je kupio. Dijamant je kasnije izbrušen, dat na procjenu i do kraja ostao u posjedu palate i njenih sultana.

Jedan od paviljona u četvrtom dvorištu

Četvrto dvorište...
U ovom dijelu dvorskog kompleksa nalaze se lijepo uređena dvorišta - cvjetni vrtovi koji se svakodnevno dotjeruju i zalivaju. Između drveća i cvijeća, fontana i vidikovaca, nalazi se nekoliko zasebnih paviljona (na turskom köşk). Svi oni dekorisani su pretežno plavim pločicana sa floralnim ili geometrijskim motivima, bijelim mermerom i vitražima na prozorima. Neki od najpoznatijih su: Soba za sunećenje (Sünnet Odası); Jerevan paviljon (Revan Köşkü) za religiozne potrebe; Bagdadski paviljon (Bağdad Köşkü) posvjećen bici u kojoj je Murat III u XVII vijeku osvojio Bagdad (kasnije je služio kao biblioteka); Iftar paviljon (İftariye Köşkü) sa zlatnim krovom ispred kojeg se, sa pogledom na Zlatni rog najčešće slikaju turisti.
U krajnjem dijelu palatnog kompleksa nalazi se terasa sa koje se pruža prelijep pogled na azijski dio grada. Za turiste umorne od razgledanja, u donjem dijelu nalazi se kafe–restoran.  

Ispred odaje sa sunećenje

KAKO STIĆI: Iza Aja Sofije, pored Fontane Ahmeda III nalazi se dio zidina sa monumentalnim ulazom u Topkapi palatu.
RADNO VRIJEME: Svakog dana osim utorkom, 9.00 – 17.00 h / Harem: 10.00 – 16.00 h.
ULAZNICE: 20 TL (oko 10 Evra) za sve osim Harema + 15 TL za Harem. Prvu ulaznicu kupujete na šalterima za prodaju ulaznica - na kraju prvog dvorišta. Ukoliko želite da ga pogledate, posebna ulaznica za Harem kupuje se tek kada uđete u drugo dvorište, sa lijeve strane, u ćošku, blizu ulaza u Harem.

Upotreba kamere i fotoaparata nije dozvoljena samo u muzejskom dijelu trećeg dvorišta i Riznici.

Fotografije i tekst: Ivana Dukčević Budja, Furaj.ba

www.klick-ba.com