Liječnici, profesori, istraživači i drugi namjernici
su posjećivali Rab, divili se zelenome otoku i pisali o njemu.
Tako još 1811.godine, obilazeći našu obalu, doputovao njemački entomologprofesor Ernst Friedrich Germar. U putopisu Reise nach Dalmatien opisuje: "Poduzeo sam više izleta po otoku i utvrdio da Rab posjeduje i sjedinjuje sve ono što boravak čini ugodnim.
Vodeći je jezik Hrvatski, a učeni ljudi ljudi govore i talijanski. Otočani su vrlo gostoljubivi i dobroćudni. Manji je otok Kvarnera, ali najljepši i najplodniji."
Josip Gržetić-Krasanin, svećenik i pripovjedač, objavio je u časopisu Vienac br 1/1885. tekst "Grad Rab i njegova okolica" u kojem opisuje prilike na otoku, a članak završava: "Ako ljudi Opatiju krste hrvatskom Nicom, te njezinu ljepotu u zvijezde kuju i do neba dižu, onda ne znam kako bih mogao ovaj položaj nazvati i čim ga prispodobiti, no kad je ona zaslužila, da su ju nazvali najljepšim krajem, ovo treba zvati barem malenim rajem.
Tako još 1811.godine, obilazeći našu obalu, doputovao njemački entomologprofesor Ernst Friedrich Germar. U putopisu Reise nach Dalmatien opisuje: "Poduzeo sam više izleta po otoku i utvrdio da Rab posjeduje i sjedinjuje sve ono što boravak čini ugodnim.
Vodeći je jezik Hrvatski, a učeni ljudi ljudi govore i talijanski. Otočani su vrlo gostoljubivi i dobroćudni. Manji je otok Kvarnera, ali najljepši i najplodniji."
Josip Gržetić-Krasanin, svećenik i pripovjedač, objavio je u časopisu Vienac br 1/1885. tekst "Grad Rab i njegova okolica" u kojem opisuje prilike na otoku, a članak završava: "Ako ljudi Opatiju krste hrvatskom Nicom, te njezinu ljepotu u zvijezde kuju i do neba dižu, onda ne znam kako bih mogao ovaj položaj nazvati i čim ga prispodobiti, no kad je ona zaslužila, da su ju nazvali najljepšim krajem, ovo treba zvati barem malenim rajem.
Thomas G. Jackson, engleski
arhitetkt, u djelu Dalmatia the Quarnero and Istria(oxford 1887.)zapisao
je o Rabu: "Divan krajolik, neobičan stari srednjovjekovni
grad izgleda kao spomen, a ne stvarnost, a prekrasni ptičji pjev
koji se rađa iz tišine čini patetičan doživljaj koji se ne može
opisati. Od svih dalmatinskih gradića zaista ne postoji, po mom
ukusu, ni jedan dražesniji od divnog, ali kugom osiromašena Raba."
Dr. Johannes Frischauf, profesor
iz Graza, objavio je u listu Zeitschrift des Deutschen
und Österreichischen Aplen-vereins 1888. duži članak
o Rabu u kojem navodi:"Otok Rab najblistavija je točka mog
putovanja. Ovim riječima želim o Rabu, sjevernom otoku Dalmacije,
iznijeti upozorenje kako se on prirodnim ljepotama neosporno uzdiže
iznad dalmatinskih otoka i ljepotom se može dostojno postaviti
u red posjećenijih otoka kao Capri, Ischia i Krf."
Camilo Morgan, Austrijski
prirodoslovac boravio je na Rabu 1889., 1904. i 1909. godine Njega
su posebno zanimali lov i divljač, a zapažanja je objavljivao
u stručnim časopisima. O Rabu piše:"Desetak prekrasnih uvala
na zapadnoj strani otoka imadu posebnu boju mora, koja negdje
prelazi u smaragdnu. Ako li obale Italije i Francuske zaslužuju
naslov cote d´azur ovima bi trebalo
utisnuti naziv cote smaragdine."
Nema komentara:
Objavi komentar
Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.